KUTINA: GLASINE O KADROVSKOJ MINI “REKONTRUKCIJI” GRADSKE UPRAVE, A MOGUĆE I NEKIH TVRTKI!!!

 

Posljednjih dana u kuloarima bliskim kutinskim političkim krugovima širi se nepotvrđena informacija kako političko ljeto u gradu nije nimalo spokojno ni mirno. Glasine govore kako se daleko od očiju javnosti, te građana, priprema svojevrsna mini “rekonstrukcija” unutar gradske uprave, ali moguće i nekih javnih tvrtki, odnosno ustanova?

Zbog čega se ovakva informacija pokušava okolnim putem probiti do medija, ili se prikrivaju aktivnosti koje se itekako tiču građane?

O čemu se radi? Očito je da unutar vladajućih postoje planovi kojih se javnost po želji pojedinaca  nikako ne bi trebala dokopati, no na nevjerojatan izostanak transparetnog prikaza mnogih stvari vidljiv je sve više.

Nepovjerenje građana  prema određenim svarima koje se događaju raste , a vezano je uz način na koji se odluke donose mimo javnosti, a kroz kontrolirane medije koji isključivo plasiraju samo protokolarne viejsti u stilu predizborne kampanje .  Što se točno događa pod okriljem ljeta i informativnom blokadom koja se pokušava stvoriti saznati ćemo uskoro.

Je li i ova priča jedan od mnogobrojnih spinova koji dolaze iz točno određenih političkih krugova kako bi se spriječilo da javnost sazna o korištenju vlasti u osobne svrhe i postizanju parcijalnih osobnih ciljeva kroz političko pogodovanje  određenog političkog aktera na kutinskoj sceni , također će se saznati uskoro bez obzira na pritiske, te tihu cenzuru.

SVIJET: NJEMAČKOJ PRIJETI RECESIJA, KAKO ĆE SE TO ODRAZITI NA HRVATSKU I NAŠE “GASTARBAJTERE”???

Njemačka je zacijelo najomiljenija destinacija naših građana za privremeni rad u inozemstvu još od 60-tih godina prošlog stoljeća. Nakon masovnog odlaska na rad u tu zemlju sredinom 60-tih, novi val iseljavanja u Njemačku uslijedio je posljednjjih 10-tak godina , da bi doživio kulminaciju zadnjih 5 godina. Tradicija odlaska u “pečalbu” u Njemačku naših očeva , majki i baka, nastavljaju na žalost naša djeca, no nerijetko ne samo zbog gole egzistencije , ili bolje zarade, već i neizdrživog društvenog stanja u zemlji, osjećaja nepravde, svepristune političke korupcije, te negativne atmosfere u društvu, stvorene od strane političkih elita , medija i birokracije.

U NJEMAČKOJ SE TEŠKO DOLAZI DO LAKE ZARADE, A OD PROSJEČNIH 1400 DO 1600 EURA PLAĆE MJESEČNO JEDNA OSOBA UZ STANARINU , REŽIJE I TROŠKOVE ŽIVOTA, NE MOŽE UŠTEDJETI NOVAC….

Međutim Njemačka stvarnost i stvarnost života i rada u toj zemlji u velikoj većini slučajeva daleko je od sna o brzom uspjehu i lakoj zaradi, te lagodnom životu. Mada je prilika za rad, te odnos prema radu daleko iznad hrvatske zbilje, postoji i druga strana medalje, o kojoj mediji govore vrlo rijetko, ali što je još zanimljivije i sami iseljenici.

U Njemačkoj tako malo tko od naših “gastarbajtera” može danas s prosječnom plaćom od cca 1400 eura mjesečno neto, živjeti kao “bubreg u loju” pa i uštedjeti. Cijene stanarina u toj zemlji znatno su više od onih u Hrvatskoj, kao i neki drugi troškovi, hrana je u trgovačkim lancima čak i jeftinija, no da bi ste imali “računicu” potrebno je ići barem u paru. Realno na nekom manje plaćenom poslu jedan čovjek će mjesečno zaraditi za troškove smještaja i hrane, a plaća drugog će zapravo biti ono što bi se moglo zvati masom iz koje se može nešto staviti “sa strane”!

Naravno, nema političkog petljanja u svačiji život kao u Hrvatskoj, ideoloških podjela , partizana i ustaša, te negativne društvene zbilje , korupcije, toliko vidljivog nepotizma i nepravde, a državne institucije daleko su učinkovitije i predanije svom poslu no u Hrvatskoj.

OVIH DANA SVE SE VIŠE GOVORI O MOGUĆNOSTI ULASKA NJEMAČKOG GOSPODARSTVA U OZBILJNU RECESIJU, ŠTO BI MOGLO IMATI NEGATIVNE POSLJEDICE ZA ČITAVU EUROPU I HRVATSKU!!!

Njemačka industrijska proizvodnja , upozoravaju strani ekonomski stručnjaci u padu je u 80% tamošnjih industrijskih pogona! Zbog nedostatka posla, mnoge tvrtke uvode skraćeno radno vrijeme, kako bi zadržali broj zaposlenih, te smanjili pritisak na socijalni sustav, a analitičari predviđaju udvostručenje takvih poduzeća do rujna ove godine. Skraćeno radno vrijeme, znači i manje plaće, posljedično, manju kupovnu moć i pad standarda radnika u industriji.
Među njima nalazi se i veliki broj iseljenih Hrvata, koji bi se mogli naći u situaciji , gdje će nestati ekonomska i socijalna računica rada u Njemačkoj…

Njemačka prerađivačka industrija nalazi se prema nekim renomiranim stručnjacima za njemačko gospodarstvo u recesiji još od 2018 godine!!!

Uslužni sektor čini najveći udio u BDP-u, pa je stanje još uvijek izvan recesije na globalnoj razini, no bilježi se pad indeksa poslovne klime, koji se od lipnja nalazi na najnižoj razini od 2013. godine.

Izvoz čini čak 48% njemačkog BDP-a, a zbog kretanja svjetskog gospodarstva, prije svega usporavanjem rasta Kine, kao gospodarske i trgovačke velesile, bilježi se i pad njemačkog izvoza, najviše je pogođena auto industrija po kojoj je Njemačka svjetska velesila! Auto industrija u Njemačkoj čini čak 14% ukupnog gospodarstva zemlje, a u njoj radi također značajan broj naših radnika!

Mada prema raznim podacima Hrvatsko gospodarstvo bilježi rast, a tijekom prvog tromjesečja ove godine doseglo je stopu rasta od 3,9 posto, tijekom svibnja i 4 posto, problemi u kojima se našla Njemačka mogli bi se brzo i izravno odraziti na Hrvatsku, jer je ta zemlja najveće izvozno tržište Hrvatske!

HRVATI U NJEMAČKOJ U NAJVEĆEM BROJU RADNA SU MJESTA NAŠLI UPRAVO U INDUSTRIJI I GRAĐEVINI, NA DRUGOM MJESTU JE USLUŽNI SEKTOR…

Naši građani u Njemačkoj mogli bi se podijeliti na nekoliko skupina , vezano uz ekonomski status i aktivnosti u toj zemlji. Veliki broj je onih koji su svoja radna mjesta našli tradicionalno u industriji i građevini, od auto industrije i pratećih tvrtki. Sve je više i onih u uslužnom sektoru, trgovini, transportu, ugostiteljstvu i turizmu. Drugu skupinu čine visokoobrazovane osobe koje su posao pronašle u zdravstvu, znanosti, it sektoru, a koji imaju značajno više prihode i standard života.

Ukoliko se obistine negativne poslovne prognoze i recesija u industrijskom sektoru, na udaru bi se takvih trendova prvo mogli naći naši iseljenici koji rade upravo na slabije plaćenim pozicijama u industriji i građevini, a koji nemaju dugi staž boravka u Njemačkoj , slabije poznaju jezik i imaju primjerice uži spektar znanja i vještina.

KUTINA: KROZ PROGRAM JAVNIH RADOVA 12 ZAPOSLENIH NA 6 MJESECI, ODAZIV NA NATJEČAJ SLAB….

 

 

U Kutini se i ove godine provodi program javnih radova na revitalizaciji janvih površina. Javni radovi nisu novost ne samo u Kutini, kao jedna od mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za ublažavanje socijalnog statusa nezaposlenih, odnosno dugotrajno nezaposlenih osoba. Ovom prigodom predstojnica područnog ureda HZZ, Sonja Repić potpisala je s gradonačelnikom Zlatkom Babićem ugovor za mjeru javni rad.

15 osoba tako steklo je mogućnost zapošljavanja na razdoblje od 6 mjeseci. Na javnom natječaju koji je prethodio  Ugovore o javnom radu potpisalo je svega 12 osoba od 16 pristiglih prijava, dvoje kandidata nije udovoljilo uvjetima natječaja, dok se dvoje u međuvremenu zaposlilo,  piše službeni gradski portal Kutina.hr.

“Manji broj pristiglih prijava u odnosu na prethodnu godinu u skladu je sa manjim brojem radno sposobnih građana koji se nalaze u evidenciji Zavoda.”, navodi kutina.hr, međutim pravi su razlozi višestruko složeniji.

Kutina gubi stanovništvo kao i većina mjesta u Hrvatskoj, a posebice u našoj župniji, brojni su građani odlučili otići u inozemstvo, no Kutina ima i veliki broj frađana koji rade na sezoni, a značajan broj njih nije u sustavu HZZ-a i tako nisu ni dio službene statistike, koja odudara od stvarnosti u značajnoj mjeri. Dodajmo ovome i “sivu zonu” u kojoj rade mnogi građani, te veliki broj “ovršenih” i blokiranih građana. Prave podtake o broju blokiranih građana u Kutini ni jedna službena institucija, niti gradske vlasti nikada nisu ni imale.

Nedostatak programa javnih radova realno jest kratak rok zapošljavanja od samo pola godine, dok je prednost činjenica da se čitav projekt financira sredstvima EU. Plaće su minimalne, dakle “zakonski minimalac” plus putni troškovi. Grad osigurava trošak prava iz kolektivnog ugovora, uvjete i opremu za rad.

Prevedno to znači da se zaposleni kroz program “Javni rad” nalaze u janvim poduzećima i ustanovama pod ingerencijom grada. Koordinaciju javnih radova provodi UO za komunalni sustav, te KSK , gdje će raditi 5 osoba, Dječji vrtić 3 osobe, POU 1 osoba, Gradska knjižnica i čitaonica 1 osoba, te Športski centar 2 osobe.

Većina zaposlenih u sustavu javnih radova zapravo će raditi na održavanju zelenih i drugih površina u gradu, čišćenju javnih površina i slično. Radnici će se osim poslova čišćenja i održavanja javnih površina i prostora javnih ustanova i institucija koristiti i pri saniranju divljih deponija, čišćenju snijega, popravak klupa u parkovima…