FELJTON: KOMUNIZAM JE STVOREN NA LAŽIMA, TITO I KOMUNISTI NISU “IZGRADILI” NIKAKVE STOTINE TVORNICA, VEĆ SU NACIONALIZIRALI POSTOJEĆE!!!!!

 

NITI JEDNA OD NAJVEĆIH I NAJPOZNATIJIH TVORNICA I KOMPANIJA U HRVATSKOJ NIJE NASTALA TIJEKOM KOMUNISTIČKE VLADAVINE I VLADAVINE JOSIPA BROZA TITA!!! PRAVA JE ISTINA DA SU NAJVEĆE INDUSTRIJSKE TVRTKE U ZEMLJI NASTALE PRIJE SFRJ I KOMUNIZMA!!! 

 

Komunizam je nastao na laži i umrijet će u laži, napisoa je netko! Svjesni smo da u Hrvatskoj bauk ovog totalitarnog režima nikada nije nestao, a komunizam i njegova zločinačka doktrina se infiltrirao nakon raspada bivše Jugoslavije u demokratski sustav kroz političke stranke, danas razne ljevičarske organizacije i partije, te širi podjele želeći sustavno uništiti Hrvatsku neovisnost i demokratsko društvo u nastajanju. Jedna od dogmi izgrađenih na čistim lažima kojima se sljedbenici komunističkog režima i ljubitelji tadašnjeg diktatora Josipa Broza Tita , a koju najčešće vidimo plasiranu putem medija i društvenih mreža , jest kako su Tito i njegova komunistička partija tijekom postojanja Jugoslavenske državne tvorevine izgradili stotine tvornica, koje su nakon Domovinskog rata nestale.

Istina i povjesna činjenica koju nekadašnji komunisti i današnji prikriveni iza “antifašizma” i sličnih pridjeva posve je drugačija. Naime većina najpoznatijih tvrtki iz bivše SR Hrvatske i vremena komunističkog režima, njih praktički 90% Tito je nacionalizirao i one su postojale prije uspostave SFRJ!!! Tito je sve te tvrtke nacionalizirao, mnogima promjenio naziv , a komunističke vlasti i njeni sljedbenici do danas šire potpunu laž o izgradnji stotina tvornica i uspješnih tvrtki u Hrvatskoj tijekom komunizma. Istina je posve drugčija, uvjerite se i sami , ovo je popis najpoznatijih tvrtki u Hrvatskoj tijekom komunizma, a pored njih godina osnutka, sve će vam biti jasno:

Belišće, Belišće (1884.)

Koestlin, Bjelovar (1905.)

Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.)

Čateks, Čakovec (1874.)

Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.)

MTČ, Čakovec (1923.)

Vajda, Čakovec (1911.)

Belje, Darda (1911.)

Dalit, Daruvar (1905.)

Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.)

Pamučna industrija, Duga Resa (1884.)

Dalmacija, Dugi Rat (1908.)

Đakovština, Đakovo (1921.)

DIK, Đurđenovac (1895.)

Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.)

KIO, Karlovac (1903.)

Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.)

Cemex, Kaštela (1904.)

TOP, Kerestinec (1922.)

Podravka, Koprivnica (1934.)

Brodogradilište Kraljevica (1729.)

Mlinar, Križevci (1903.)

Cetina, Omiš (1930.)

Drava tvornica žigica, Osijek (1856.)

Kandit, Osijek (1920.)

Karolina, Osijek (1909.)

Osječka pivovara, Osijek (1856.)

Saponia, Osijek (1894.)

Tvornica šećera, Osijek (1905.)

Gavrilović, Petrinja (1690.)

IGM Ciglana, Petrinja (1920.)

Sardina, Postire (1907.)

Zvečevo, Požega (1921.)

Brionka, Pula (1942.)

Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.)

Istra cement, Pula (1925.)

Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.)

Torpedo, Rijeka (1853.)

Tvornica papira, Rijeka (1821.)

Viktor Lenac, Rijeka (1896.)

Mirna, Rovinj (1877.)

Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.)

Div tvornica vijaka, Samobor (1884.)

Segestica, Sisak (1918.)

Željezara Sisak, Sisak (1938.)

Ciglana IGM, Sladojevci (1900.)

Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.)

Brodosplit, Split (1931.)

TAL, Šibenik (1937.)

TEF, Šibenik (1897.)

Brodotrogir, Trogir (1922.)

Metalska industrija, Varaždin (1939.)

Mundus, Varaždin (1892.)

Varteks, Varaždin (1918.)

Jadranka, Vela Luka (1892.)

Zdenka, Veliki Zdenci (1897.)

Dilj, Vinkovci (1922.)

OPECO, Virovitica (1896.)

TVIN, Virovitica (1913.)

Pik, Vrbovec (1938.)

Borovo, Vukovar (1931.)

Maraska, Zadar (1768.)

Badel, Zagreb (1862.)

Cedevita, Zagreb (1929.)

Chromos, Zagreb (1920.)

Croatia osiguranje, Zagreb (1884.)

DTR, Zagreb (1914.)

Dukat, Zagreb (1912.)

Elka, Zagreb (1927.)

Franck, Zagreb (1892.)

Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.)

Gredelj, Zagreb (1894.)

INA, Zagreb (1882.) *

Jadran, Zagreb (1930.)

Jamnica, Zagreb (1828.)

Katran, Zagreb (1890.)

Končar, Zagreb (1921.)

Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.)

Lipa Mill, Zagreb (1907.)

Medika, Zagreb (1922.)

Pastor, Zagreb (1930.)

Pliva, Zagreb (1921.)

Prvomajska, Zagreb (1936.)

TEŽ, Zagreb (1929.)

TOZ-Penkala, Zagreb (1937.)

Tvornica duhana, Zagreb (1817.)

Zagrebačka banka, Zagreb (1914.)

Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.)

Zvijezda ulje, Zagreb (1916.)

Karbon, Zaprešić (1932.)

itd…

Da, tako je. Končar, INA, Pliva, Gavrilović, Podravka, Đuro Đaković, Kraš, Varteks, Karlovačka pivovara, Zagrebačka pivovara, TDR, Dukat, Franck, Jamnica, Zvijezda, Zvečevo, Maraska, Uljanik, 3. Maj, Cedevita, TVIN, Gredelj, Badel, Saponia, Zdenka, Brodosplit, Koestlin, Pik Vrbovec… sve je to stvoreno već puno prije formiranja one druge Jugoslavije od strane privatnog kapitala, pa su kasnije jugokomunisti pokrali tijekom najveće pljačke ovih prostora u modernoj povijesti.

INA je zapravo nastala 1964. iz komunističkog Kombinata za naftu i plin, a koji je nastao krađom triju rafinerija: riječke (osnovana 1882.), sisačke (1927.) i zagrebačke (1927.)

Naravno, ovo je samo jedan mali dio postojeće industrije toga vremena, koji se odnosi uglavnom na veća, poznatija poduzeća od kojih su mnoga preživila do danas. Inače, imate zanimljivu priču o Osijeku iz vremena prije Prvog svjetskog rata, koji je 1910. imao čak 25 tvornica na manje od 30 tisuća stanovnika.

Primijetite još kako dobar dio ovih poduzeća ne samo da je stariji od SFRJ, nego potiče još iz vremena Austro-Ugarske.

 

KUTINA: VIŠE GRAĐANA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA TVRDI DA SE U GRADU POJAVILA STARIJA OSOBA KOJA UZNEMIRAVA DJEVOJKE I DJEVOJČICE I ZADRŽAVA SE TIJEKOM VEČERI U PARKOVIMA!!???

 

Društvenim mrežama vezano uz Kutinu već neko vrijeme kruži vrlo neugodna priča o navodnoj starijoj muškoj osobi koja se kreće parkovima, te uznemirava mlađe djevojke, a navodno, tvrdi nekoliko čitatelja  radi i neprimjerene radnje seksualnog tipa.

Više sugrađana tvrdi kako je nepoznati stariji čovjek s naočalama uzemiravao svojim navodnim postupcima djevojčice, a povremeno se kreće u različitim djelovima grada uglavnom parkovima u centru Kutine u večernjim i noćnim satima!!?? Ove tvrdnje potvrđuje cijeli niz građana, nakon što je obavljena i objava jedne čitateljice o ovom navodnom slučaju na društvenoj mreži FB. Osoba se u posljednje vrijeme zadržava u parku kod Doma zdravlja, tvrdi sugrađanka.

Uznemirujuće glasine , odnosno tvrdnje pojavile su se u Kutini unazad više mjeseci, te u zadnje vrijeme. Upozoravamo sve građane, da ukoliko postoji indicija na seksualno uznemiravanje i nedolično ponašanje, a imaju konkretne dokaze , ili svjedoke ovaj slučaj prijave policiji , odnosno nadležnim organima vlasti. Prema tvrdnjama dijela osoba prisutnih na društvenim mrežama, nepoznata osoba je već prijavljena policiji. Ukoliko postoje nezakonite aktivnosti vjerujemo da će policija to istražiti i utvrditi o čemu se radi. 

Ovakve tvrdnje potrebno je svakako provjeriti, jer se mogu izazvati uznemirenost javnosti. Do sada je više osoba s područja Kutine objavljivalo slične tvrdnje , što ukazuje na mogućnost da takva osoba uistinu i postoji, no potreban je oprez.

Sjetimo se , prije nekoliko godina, u više navrata proširila se vijest i o “bijelom kombiju” ispred osnovnih škola, no pokazalo se da se radilo o dječjoj mašti. No priča o starijoj osobi koja uznemirava djevojčice i neprimjereno se kreće parkovima, specifična je i uznemirujuća utoliko , jer je nekoliko građana i opisalo osobu, kao stariju, srednje građe s naočalama.  Pojavile su se i tvrdnje da je u jendom slučaju pokazivao i spolovilo, navodno se ta osoba kreće uvijek sama.

Dakle, upozoravamo i skrećemo pozornost građanima, da ukoliko imaju konkretne indicije vezane uz napise na društvenim mrežama vezano uz temu, to prijave policiji, a ne šire putem društvenih mreža!

OSVRT: SUTON LJETA …

fotke čitatelja

 

Kolovoz je ove godine praktički najstabilniji ljetni mjesec..a ljeto nam je lagano u odlasku.. i taj odlazak, tijekom posljednjih dana kolovoza, te nadolazeća 4 tjedna rujna, može biti spektakularan..

Zlatne boje bilja, mirisi, paukove mreže u jutra, promjene u bojama krošanja, šume koje dobijaju pastelne i jake boje.. Pozno ljeto, a nakon toga ono “bablje”, ili indian summer” imaju posebno mjesto u vremenskom razdoblju poznatom kao godina.

Mjesec koji nosi stari hrvatski naziv kolovoz, po vremenu kada zrije voće, plodovi njiva se voze kućama, možda je i jedan od naljepših razdoblja ljeta, skupa s rujnom, ukoliko je vrijeme toplo i stabilno..

Vrijeme je kada sazrijevaju divlje kupine, crveni se šipak, jabuke, šljive.. naziru se berbe vinograda.. I mada su polja ove zemlje sve pustija i sve je više onih obraslih u šikare, pozno je ljeto lijepo dovoljno da svojim bojama i sjetom prikrije tužnu svakodnevnicu i surovu realnost svijeta ljudi.

Stoga iskoristite ovo vrijeme za boravak vani.. vlastitim očima, a ne putem kamera mobitela uživajte u ljepotama koje vas okružuju..pred kratke jesenske i zimske dane koji više i nisu tako daleko…

I shvatite.. život nema reprizu 🙂

KUTINA: VELIKO POVEĆANJE NEZAPOSLENOSTI? KOLIKO SU PODACI KOJIMA BARATA JAVNOST UOPĆE REALNI I POUZDANI?

 

 

Ispod radara je prošla kratko, šturo i praktički protokolarno objavljena vijest o rapidnom rastu nezaposlenosti u Kutini tijekom srpnja , a gdje se bilježi rast nezaposlenosti od gotovo 20%, točnije 19, 7%.

Lokalni medij , poznat po tome što stoji iza Fb stranice novinara bliskog bivšim sdp-ovim vlastima, navodi kako su podaci iz evidencije HZZ, područni ured Kutina uvjetovani otkazima iz gospodarskog razloga u prerađivačkoj industriji.
Prema HZZ-u, danas u Kutini na evidenciji Zavoda imamo 1050 nezaposlenih osoba na razini Grada Kutine.

Isti mjesec (srpanj), zaposleno je 200 osoba, te registrirano 10 novih obrta. Podaci HZZ, često su se zalonamjerno koristili tijekom mandata SDP-ove vladajuće koalicije od 2013 do 2017 godine, koristeći se u medijima pod kontrolom lijevih političkih opcija u svrhu političke propagande.

No ono o čemu pišemo godinama, drugdje nećete pročitati. Naime, podaci i statistika HZZ-a, zapravo je vrlo “klimava”, te neprecizna, posebno posljednjih 5 do 10 godina.  Ista statistika uopće ne pokazuje čak ni približno realno stanje vezano uz zaposlenost , odnosno nezaposlenost iz niza realnih razloga. Nepoznat je broj osoba koje jednostavno nisu u sustavu evidencije HZZ-a, a nisu zaposlene. Mnogi građani su “skinuti” s evidencije zbog “neaktivnosti”, velik je broj blokiranih osoba, ovršenih i onih koji jednostavno ne nalaze poslove putem HZZ-a.

S druge strane imamo i veliku stopu iseljavanja, a koja nigdje nije prezicno utvrđena i brojka je nepoznata , također iz više razloga. Mnogi građani na privremenom radu u inozesmtvu nisu se odjavili ,  mnogi su jednostavno izvan sustava, kako HZZ-a, tako i drugih institucija.  Treba spomenuti i činjenicu da je nepoznat i točan broj kutinčana koji rade izvan Kutine u Zagrebu, ili nekim drugim okolnim gradovima i općinama, pa tako uopće nisu dio kutinske statistike, kako HZZ-a, tako i drugih .

Na godišnjoj razini tu su i sezonske migracije zbog rada na Jadranskoj obali, dio građana počinje sve češće raditi sezonski i izvan Hrvatske u turističkom i uslužnom sektoru, primjerice u Austriji, gdje se bilježi nedostatak radne snage u zimskoj turističkoj sezoni..

Kada sve sumiramo, neslavna je činjenica da su statistike vezane uz društvenu situaciju u Kutini, gospodarsku , a posebice onu o realnom broju stanovnika vrlo površene , a sustavnih istraživanja i relevantnih podataka nema!

Nitko pouzdano ne zna, niti postoji pouzdan izvor informacija koliko je recimo stanovnika iselilo iz Kutine zadnjih 5  do 10 godina, koliko ih se doselilo, koliko ima nekretnina koje su prazne i ne koriste se, koliko točno ljudi radi izvan Kutine, kakva je stvarna slika nezaposlenosti,  koliko ljudi samo fiktivno (na papiru) boravi u gradu i slično…

Rast nezaposlenosti kroz evidenciju HZZ-a , jest zanimljiv , ali prirodno nepotpun podatak, jer ova institucija i nije u mogućnosti imati konkretne brojke, HZZ naime koristi podatke iz svoje evidencije i tu je kraj priče. Izvan sustava HZZ je nepoznat broj osoba i te je podatke sve teže , praktički nemoguće precizno utvrditi.

Mainstream mediji ne pružaju ni informaciju na što se točno misli kada se govori o povećanju nezaposlenosti  zbog otkaza u prerađivačkoj industriji? Na Petrokemiju? Na neke druge gospodarske subjekte.. na više njih? Na sve skupa?