BLAGDAN TIJELOVO

Danas se slavi Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Ovo je katolički balgadan , a osim u Hrvatskoj neradni dan je i nekoliko drugih europskih zemlja,a poput primjerice Portugala.

Tijelovo je u Hrvatskoj proglašeno i državnim blagadanom , odnosno neradnim danom 2001. godine Slavi četvrtak poslije svetkovine Presvetog trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa.

Za Katoličku crkvu ovo je spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Tijelovo je jedan od idejnih blagdana i duboko je ukorijenjen u životu Katoličke crkve. Mada prakticiran kao značajni dan u crkvenom kalendaru i životu, a korijene vuče još iz 13-tog stoljeća, tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

HRVATSKA TRADICIJA I PUČKI, TE CRKVENI OBIČAJI TIJEKOM TIJELOVA

Tijelovo (Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove) uz Božić, Uskrs, Veliku Gospu i Sve svete najveći je katolički blagdan. U radu se daje osvrt na povijest slavljenja Tijelova i čudesa koja su se dogodila po zagovoru Presvetoga Tijela i Krvi Kristove.

Svetkovina Tijelova, međutim, nije pobudila znanstveno zanimanje kod etnologa, antropologa i filologa. Zbog iznimno nedostatne literature o Tijelovu u hrvatskoj katoličkoj crkveno-pučkoj baštini u radu se navodi i interpretira pedesetak suvremenih terenskih zapisa koji su nastajali prethodnih dvadesetak godina u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.

Štovanje Presvetoga Tijela i Krvi Kristove u hrvatskoj katoličkoj kulturnoj baštini ogleda se u mnogim crkvama, kapelama, naseljima, župama posvećenim Presvetom Tijelu i Krvi Kristovoj, pobožnostima, molitvama, zavjetima, postu, procesijama, hodočašćima, kićenju kuća, procesijama, pučkim veseljima. Socijalnu i estetsku funkciju imaju običaji kićenja kuća, uređivanja mjesta kroz koja prolazi procesija kao i vješanja ručnih radova po prozorima, balkonima i terasama kako bi to sudionici u procesiji vidjeli.

Uz Tijelovo hrvatski puk veže običaje koji imaju apotropejsku i panspermijsku funkciju te vrši određene divinacije. Ti običaji drevnoga su pretkršćanskog postanja, ali su ih Hrvati kristijanizirali.