DRUŠTVO: HOĆE LI JEDNOM “MOSLAVINA U TRI DIJELA OPET BITI CIJELA”…..

Hrvatska mračna stvarnost sigurno je i teritorijalni ustroj s gotovo 500 gradova i općina, kao uteg gospodarskom zdravlju nacije, a sredstvo političkim oligarhijama i strankama postizanja biračke jezgre.. Ujedno je to i izvor, leglo i inkubator posvemašnje korupcije. Jedna od najnesretnijih političkih odluka vezanih uz naš kraj dogodila se još 90-tih godina, kada je mikroregija Moslavina, bogata i ekonomski i resursima, raskomadana u tri županije.

Dio Moslavine završio je s Ivanić Gradom, Novoselcem i Križom na rubu Zagrebačke županije, Čazma, Garešnica i pripadajuća naselje Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, dok je možda i najgore prošao centar Moslavine, Kutina, koja je pripala Sisačko-moslavačkoj županiji, danas jednoj od najsiromašnijih u zemlji. Nije ova županija samo najsiromašnija, već “prednjači” i u broju iseljenih i mnoga toga lošega. Za Moslavinu, realno gledajući gore nije moglo ispasti. Glavni grad županije Sisak, gospodarski posrnuo iza rata s Kutinom nema puno poveznica, ni zemljopisnih, ni kulturoloških ni tradicijskih. Moslavina je uvijek bila vezana na Zagreb, kulturološki je bila zadnji dio prostora obuhvaćenog kajkavskim govorom, tradicije i gospodarstvo su bile drugačije no u Pounju, Posavini…i drugdje bliže Sisku.

Prometna povezanost Kutine sa glavnim gradom županije je malo je kazati , očajna, jedna jedina prometnica k tome podložna poplavama, pa i prekidu prometa , a što se ne jednom u novije vrijeme i dogodilo.

Dok se Sisak geografski i prometno naslanja, na staru cestu kroz Banovinu, prema Kordunu, te nadalje Lici, Kutina i Moslavina, naslonjene su na Zagreb i prometno i tradicijski, odnosno na svoju mikroregiju, koja obuhvaća prostor koji se ovlaš “sudara” s prigorskim krajem iza Čazme, preko Vrbovca, pa dalje Križevaca na zapadu, odnosno s Bilogorom na sjeveru, iza Garešnice, Hercegovca i Velikih Zdenaca, a u smjeru Grubišnog polja.

Primjer loše ustrojene lokalne podjele Hrvatske, dobro se vidi , a možda i ponajbolje u “razbijanju” Moslavine na tri županije, čemu su “kumovale” isključivo političke odluke, a ne nekakav realitet, ili suglasje s narodom našega kraja.

Mada su političke stranke i njihovi lideri u jednom izbornom ciklusu, sada već koncem poodavno prošlih poslijeratnih 90-tih koristile narativ povratka Moslavačke županije, to se nikada nije ozbiljno razmatralo. Nije na žalost jedino Sisačko-moslavačka županija, odnosno Moslavina primjer nelogičnih odluka o teritorijalnom ustroju u Hrvatskoj uz apsolutno jasnu prekobrojnost jedinica lokalnih samouprava. Sjetimo se recimo Ličko-senjske županije, kojoj je glavni grad Gospić, manji od Kutine, a toj županiji pripada uz Senj, pola otoka Paga?

No vratimo se mi Moslavini, za koju je sjetno i tužno jednom kroz stih sljedeće kazao pokojni Dragutin Pasarić, “Moslavino u tri dijela, jednom ćeš opet biti cijela”…. upravo kroz ovaj stih provlači se dugogodišnje nezadovoljstvo stanovnika jedne malene, ali bogate i zasebne mikrocijeline kao što je Moslavina, o gubitku identiteta unutar domovine. Naime granice županija i lokalnih uprava, mada vidljive samo na papiru, otežale su Moslavcima puno toga, dio iste gore nalazi se u jednoj županiji, a naselja, lokaliteti i zemljišta njenih prostora i žitelja oduvijek su bili naslonjeni na obližnje centre danas u drugoj županiji…

Možemo nelogičnosti nabrajati do prekosutra, od činjenice međusobnih udaljenosti i spona najvećih moslavačkih naselja pa nadalje. Primjer , Garešnica se nalazi samo 17km od centra Kutine, a 30 km od svog županijskog centra , Bjelovara, koji se nalazi pratički u posve drugoj regiji, onoj Bilogorskoj, odnosno u ravnici koja završava Podravinom, Garešnica se nalazi kao i Kutina, na obroncima Moslavačke gore, baš kao i Čazma, kojoj je bliže Ivanić Grad, ili Popovača od Bjelovara. Kutinčanima je nerijetko jednostavnije doći do Zagreba nego do Siska.

Ako gledamo lokalne samouprave, gradove i općine u Moslavini, ona se nekad sastojala od većih centara poput Kutine, Ivanić-grada i Garešnice, danas su tu još gradovi Čazma i Popovača, te općine Križ, Velika Ludina i druge… Sva su ova mjesta naslonjena jedna na druga, ali nikako , ni prometno ni drugačije na Sisal, odnosno Bjelovar. Od Kutine do Popovače ima oko 17km, kao i do Garešnice, Čazma je nešto udaljenija, a najdalji je Ivanić Grad, oko cca 40-45km od Kutine, no 17 km manje naravno od Popovače..ili Čazme, najdalji je Garešnici, no sve su to bliska mjesta na istom geografskom prostoru uz Moslavačku Goru se nalaze sva naselja osim samog Ivanića…

Stari grad Garić grad, uzmimo i to za primjer, kao spomenik kulture i utvra, Jelengrad i druge, uvijek su bile vezane uz Moslavinu i moslavačke centre, Kutinu, Popovaču, pa i ostale, ali nikako ne za Bjelovar , gdje danas neke teritorijalno spadaju. Uzmimo na primjer suludu činjenicu kako se stara utvrda Garić-Grad, ako niste znali danas nalazi u sastavu, odnosno teritoriju Općine Berek u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Ova Općina zapravo je selo s nekoliko malenih naselja , a sva naselja i centar općine skupa broje manje od 1500 stanovnika??? Povucimo paralelu, s kutinskim prigradskim naseljem Repušnicom, koja ima gotovo 1600 stanovnika, dakle više od općinskog središta i svih 13 naselja Općine Berek zajedno???

Vjerojatno je i vama jasno koliko je nelogična teritorijalna podjela naše zemlje, a kako nakaradno je prošla Moslavina po tom pitanju…. Hoće li se nekada obistiniti stihovi pokojnog kutinskog publicista, izdavača i novinara ne znamo, no voljeli bismo da se to dogodi… možda jednog dana Moslavina u tri dijela opet bude cijela!

One thought on “DRUŠTVO: HOĆE LI JEDNOM “MOSLAVINA U TRI DIJELA OPET BITI CIJELA”…..

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s