BOŽIĆNI KUTAK: BOŽIĆNO DRVCE, OD KUDA POTIČE OBIČAJ KOJI JE DANAS JEDAN OD NAJPREPOZNATLJIVIJIH OBILJEŽJA BOŽIĆA U CIJELOM SVIJETU?

Bližimo se drugoj nedjelji Došašća, ili Adventa. Mnogi su tradicionalni hrvatski božićni i adventski običaji opstali, no prihvaćeni su neki drugi, ispreplelo se staro s novim..i ono što smo mislili da je naše, možda je nekada davno stiglo iz nekog dalekoga kraja. Jedan od simbola Božića svakako su i božićna drvca, kod nas uglavnom smreke, a najčešće jelke. No od kada počinje ukrašavanje jelki u našim domovima? Kada je Božićno drvce stiglo u Božićnu tradiciju hrvatskog naroda…i od kuda potječe ovaj običaj?

U Hrvatskoj se običaj kićenja božićnog drvca pojavio ne tako davno u daljim povijesnim relacijama, točnije 1850 godine, koncem 19. stoljeća. Isprva su se kitila bjelogorična drvca, odnosno grane i gnačice. Stabla su se ukrašavala jabukama, šljivama i drugim voćem, kasnnje narančama, papirnim ukrasima i bombonima, te domaćim slasticama.

No ni poput adventskog vijenca, ili kasnije kalendara, ni običaj kićenja božićnog drvca zapravo nije potekao iz naših krajeva, već prema poznatim povijesnim otkrićima s područja koja su nastanjivala germanska plemena, te današnje Njemačke. Izgledno po mnogima kako je ovaj običaj potekao iz običaja u Njemačkoj tijekom 16. stoljeća, naime najraniji postojeći pisani spomen o običaju kićenja drvca oko Božića datira upravo iz Njemačke iz 1570.godine, iz ljetopisa bremenskog ceha.

Gotov isti običaj spominje se i u Baselu 1597. godine , gdje u spisima iz toga vremena stoji kako su krojački šegrti nosili stablo ukrašeno jabukama i sirom kroz grad…

No mnogi povjesničari i etnolozi smatraju Rigu, glavni grad baltičke države Latvije, pravim domom božićnog drvca. Na tamošnjem gradskom trgu i danas na osmerokutnoj plaketi stoji natpis “prvo novogodišnje/ božićno drvce u Rigi 1510. godine! Natpis je ispisan na 8 jezika.

Bilo kako bilo, ovaj se običaj nesporno sa sjevera Europe proširio na sve strane kontinenta, a kasnije i svijeta. Polemiziralo se i među raznim Crkvama, čiji je zapravo ovaj običaj, pa je tako katolička većina uz južni tok rijeke Rajne u Njemačkoj smatrala ovaj običaj protestantskim.

Na poslijetku božićno drvce kao simbol Božića dio je danas i hrvatske , ali i svjetske tradicije, a nije ograničen ni na jednu kršćansku kongregaciju…danas se božićna drvca ukrašavaju i u pravoslavnoj Rusiji, te svim zemljama istočnog obreda, u Njemačkoj, Hrvatskoj, ali čak i ne samo u isključivo kršćanskim zemljama svijeta, rado je božićno drvce prihvaćeno u novije vrijeme i na dalekom istoku Južnoj Koreji, Kini….Japanu…

KUTINA/PROAKTIVNO: UMJESTO NEBULOZA STRANAČKE PROPAGANDE, SADA MALO REALNOSTI I ČINJENICA KOJE SE OD GRAĐANA KRIJU..

Postavlja se klizalište, HDZ-ova kutinska medijska mašinerija, dobro podmazana, proračunskim novcem hvališe se kao da su u najmanju ruku čelnici i pročelnici iz redova te stranke skupa s direktorima iz te stranke svojim novcem kupili klizalište..

NO EVO SADA SUROVE REALNOSTI KOJU HDZ-OV POLITIČKI UMOVI NARAVNO IZBJEGAVAJU MEDIJSKI PREZENTIRATI

Poziv za ponude za klizalište pokazuje cifru od 199.400 kn .

Koliko će gradski proračun sudjelovati u organizaciji klizališta, niveliranju terena i svemu ostalome?

Znači, koliko će porezne obveznike i gradski PRORAČUN UKUPNO STAJATI I KLIZALIŠTE, A ONDA NAKON TOGA I “ZIMSKA ČAROLIJA” U CJELINI?

Klizalište u Kutini za razliku od nekih drugih manjih gardova se NAPLAĆUJE, tko uprihođuje novac od najma klizaljki i naplate klizanja? Grad, ili tvrtka koja je angažirana???

Klizalište je ove godine manje nego prethodnih, nema ni krug oko fontane , što smo imali ranije, CIJENA KARTI I NAJMA KLIZALJIKI JE ISTA???

Čak , ako se potaknuti ovim putem HDZ-ove vlasti okušaju u svojoj prezentaciji “istine” putem svoje stranačke FB proaktivne stranice znanstveno-fantastičnog sadržaja, NEĆETE dobiti točan podatak i izravan odgovor, koliko to sve porezne obveznike košta, te je li se moglo bolje , logičnije, a u konačnici onda barem kao u slučaju Popovače i s BESPLATNIM klizanjem za građane Kutine?????